понедељак, 25. април 2011.

Nedeljni izveštaj sa Beogradske berze: Nastavak silaznog trenda 25.4.2011.

Treću nedelju zaredom najlikvidnije akcije domaćeg tržišta kapitala registrovale su pad vrednosti koji je istovremeno propraćen i nastavkom smanjenja realizacije. Ukupan promet u protekloj, skraćenoj trgovačkoj sedmici bio je 2,7 miliona evra, pre svega usled slabije aktivnosti inostranih portfeljnih ulagača. Indeks najlikvidnijih akcija, Beleks 15, oslabio je u sedmici 1,8 odsto, spustivši se na nivo od 738,3 poena. Od početka godine ova korpa najlikvidnijih hartija i dalje beleži pozitivan prinos od 13,3 odsto.

Akcije – Najprometnija hartija bila je niška AIK banka (AIKB) koja je zabeležila promet od 44,7 miliona dinara uz smanjenje vrednosti od 4,7 odsto. Od početka aprila, akcije ove najprofitabilnije domaće banke zabeležile su smanjenje vrednosti od nepunih devet procenata, okončavši sedmicu na 3.662 dinara. Ovo je najniža vrednost na zatvaranju AIK-a još od početka godine, a mogući uzrok ovakve korekcije jesu špekulacije sa tržišta da je ova niška banka u prvom kvartalu zabeležila slabiji poslovni rezultat od očekivanog. Ostale bankarske akcije nisu beležile veći promet. Beogradska Komercijalna banka (KMBN) okončala je sedmicu na nivou od 3.250 dinara uz promet od 12,9 miliona dinara. Akcije ove najveće banke pod kontrolom države porasle su od početka godine skoro 25 odsto, te predstavljaju hartiju sa najboljim prinosom među likvidnijim papirima. Agrobanka (AGBN) je registrovala lagani silazni trend, dok je Privredna banka (PRBN) nastavila oštru korekciju spustivši se nadomak 500 dinara.

Najprometnija hartija iz realnog sektora bila je Naftna industrija Srbije (NIIS) koja je zabeležila promet od 34,8 miliona dinara uz pad vrednosti od 2,7 procenata. Na momente akcije ove najveće kompanije sa Beogradske berze padale su ispod nivoa od 500 dinara da bi nedelju okončale na koti od 505 dinara uz zaustavljanje silaznog trenda. Akcije Aerodroma „Nikola Tesla” (AERO) beležile su relativno stabilnu vrednost na nivoima neznatno iznad psihološke granice od 500 dinara uz realizaciju od 17 miliona dinara. Menadžment ove kompanije izjavio je da Aerodrom u tekućoj godini beleži snažan uzlazni trend poslovanja, te da ovo dojučerašnje javno preduzeće nema viška zaposlenih i da ima odličnu tehnološku opremljenost. Od ostalih hartija, najprijatnije iznenađenje bio je vrbaski Vital (VITL) koji je registrovao promet od 27,7 miliona dinara uz rast vrednosti od 32,2 odsto u velikoj meri kao posledica najave konsolidacije vlasništva od strane većinskog vlasnika – zemunskog Inveja. Gornjomilanovački proizvođač posuđa i bojlera Metalac (MTLC) zabeležio je lagani rast uz promet od 14,6 miliona dinara dok je Sojaprotein (SJPT) na kraju sedmice stigao do nivoa od 1.025 dinara uz neveliki promet. Menadžment ove kompanije izjavio je da je ovaj najveći regionalni prerađivač soje znatno poboljšao profitabilnost u Prvom kvartalu dok je izvoz povećan dvostruko i dostigao je nivo od 11 miliona evra. Neveliku trgovačku aktivnost zabeležio je i Energoprojekt holding (ENHL) koji je oscilirao oko nivoa od 940 dinara. Prema rečima generalnog direktora, ova najveća domaća građevinska kompanija je u prvom kvartalu tekuće godine zabeležila minus od oko milion evra, ali ne kao posledica lošijeg poslovanja već sezonske prirode građevinarstva.

Obveznice stare devizne štednje – Obveznice stare devizne štednje zabeležile su skroman promet od 157,1 hiljadu evra, dok je najprometnija hartija bila A2014 koja je nosila prinos od oko 5,6 odsto. I prinosi na većini serija nastavili su silazni trend, dok jedino obveznica A2011 koja dospeva na naplatu 31. maja nosi godišnje zarade iznad osam odsto.

Trezorski zapisi – Protekle sedmice održane su dve aukcije državnih dužničkih hartija od vrednosti. Emisija polugodišnjih trezorskih zapisa nominalne vrednosti dve milijarde dinara realizovana je u potpunosti uz prinosnu stopu od 13,2 odsto (diskontna stopa 12,37 odsto) dok je aktivnost ulagača na pedesettronedeljnim državnih hartijama bila znatno slabija. Realizovano je tek 28,8 odsto emisije nominalno vredne 10 milijardi dinara dok je prinosna stopa iznosila 13,25 odsto (diskontna stopa 11,66 odsto).

Nenad Gujaničić, Sinteza invest grup

izvor: www.sinteza.net

Нема коментара:

Постави коментар